Sve blagodeti vina

Kada dođe zima ljubitelji vina vole da kažu da im čaša tog božanskog pića, zagreje telo,’’podigne’’ duh i pomaže u danima kada se bore protiv prehlade. A tokom proslava i praznovanja, mnogi ne mogu da zamisle provod bez dobrog vina.

Zbog značajne količine fitohemikalije resveratrola koju poseduje, mnoge naučne studije pokazale su da je umereno ispijanje crnog vina dobro za zdravlje. Stručnjaci ističu da molekuli polifenola kojih ima u ovom omiljenom piću hedonista održava vitalnost tela i pomaže u procesu usporavanja starosti.

Božanska kapljica vitalnosti

Naučnici su potvrdili da crveno vino smanjuje rizik od srčanih oboljenja, štiti od moždanog udara, sprečava rak gušterače i čak deluje protiv potencijalno fatalnih bakterija kao što su salmonela, ešerihija koli i listerioza. Upravo zbog takvih činjenica, preporučuje se čaša crnog vina dnevno, ali obavezno posle ručka.

Zašto je zdravo?

S obzirom na to da je koncentracija resveratrola proporcionalna trajanju maceracije, znatno je viši njegov udeo u crnim vinima. In vitro istraživanja dokazala su snažnu antioksidativnu aktivnost resveratrola i uticaj na smanjenje oksidacije lošeg holesterola LDL, što može biti odlična preventiva od ateroskleroze. Crno vino ublažava stres i pomaže kod nesanice. Obezbeđuje relaksaciju pa se smatra prijateljem srca i vedrog duha.

Da li ste znali?

Još je u staroj Grčkoj Hipokrat savetovao vino pomešano sa vodom kao lek protiv glavobolje, kod smetnji sa varenjem i edema. U vreme ratnih pohoda Gaj Julije Cezar je svojim vojnicima davao određenu količinu vina kako bi sprečio oboljevanje od tifusa i kolere. Iako se za baktericidno dejstvo vina znalo odavnina, tek je Luj Paster prvi zvanično izrekao da je vino najzdravije i najčistije piće. Njegov kolega dr Alojz Pik je to i dokazao 1892. godine, kada je zatrovao vodu uzročnicima kolere, a zatim je pomešao sa jednom trećinom vina i posle pet minuta je popio bez ikakvih posledica po zdravlje.

Još nekoliko zanimljivosti

Da li ste znali, da se gaženje grožđa nogama još uvek upražnjava pri proizvodnji manjih količina najeskluzivnijih porto vina?

U procesu proizvodnje vina, posle ceđenja grožđa, ostatak koštica vekovima se smatrao bezvrednim otpadom. Tek u XX veku počela je masovna proizvodnja ulja od koštica grožđa i to prvo u Italiji, a potom u Francuskoj, Španiji i Argentini.

 

Prijatelj srca

Ulje od koštica grožđa dobija se ceđenjem koštica različitih sorti grožđa, iz porodice Vitis Vinefira. Ima relativno visok stepen ključanja (u proseku 216 C stepeni) zbog čega se preporučuje za termičku pripremu jela (pečenje, dinstanje). Ovo ulje ima čist, lagan i neutralan ukus i miris. Blagotvorno deluje na celokupan organizam, a posebno na cerebrovaskularni sistem. Jača krvne sudove koji su oslabili od bolesti i starosti. Smanjuje sklonost krvi ka formiranju ugrušaka koji uzrokuju nastanak srčanog i moždanog udara.

Obratite pažnju!

Poznato je da se proslave i svečanosti ne mogu zamisliti bez dobrog vina. Baš zbog toga treba voditi računa o količini popijenog pića, pogotovo,  ako koristite neku vrstu terapije ili vam je blago uzdrman imunitet. Preterano pijenje može izazvati bolesti jetre i defekte kod novorođenčadi, ako porodilja konzumira neumerene količine. Nije preporučljivo da se vino pije zajedno sa tabletama za spavanje, lekovima protiv prehlade, i tabletama protiv bolova. Kombinacija tih lekova i alkohola može izazvati pospanost i otežano disanje.

Mirjana Ljutić, nutricionista