Endometrioza često može biti uzrok neplodnosti, a veličinu endometrijskih promena može donekle smanjiti riblje ulje. Hrana bogata vitaminima C i E ublažiće upalu koja se može pojaviti oko nakupina endometrijskog tkiva, a takođe mogu i smanjiti bol u donjem delu leđa.
Dokazano je da pesticidi onemogućavaju stvaranje holina (vitamin J), esencijalne supstance, koja pomaže jetri da razgradi estrogen (ženski polni hormon). Holin je ujedno i vitamin koji sprečava nastanak masne jetre. Holin ili vitamin J nalazi se u zelenom lisnatom povrću, soji, pšeničnim klicama, žumancetu, ribi…

Sterilitet ili neplodnost je vrlo često uzrokovan raznim bakterijskim, gljivičnim ili virusnim infekcijama.Takve su pojave sve češće uzrok neplodnosti. Nelečena šećerna bolest je veoma čest uzrok neplodnosti. Optimalna terapija obezbedjuje dobru plodnost. Pre nego što se primene skupi i složeni postupci, plodnost se može povećati jednostavnijim, prirodnim merama. Poboljšanje imuniteta može biti dovoljan korak u suzbijanju steriliteta.

Sve “nečistoće” (mesne prerađevine sa antibioticima i hormonima, raznim aditivima, povrće i voće dohranjivano sa veštačkim đubrivima, industrijski prerađene namirnice…), pušenje, alkohol, kafa i drugi toksini iz okoline, koje jetra nije u stanju da očisti iz krvi, najčešće se skladište kod muškaraca u prostati, a kod žena u materici i jajnicima.  Kontinuirano unošenje namirnica koju organizam ne može pravilno iskoristiti u cilju stvaranja zdrave energije unutar ćelija, vodi sigurno ka stvaranju toksina. Posledice intolerancije su razne tegobe – porast šećera, gojaznost, kiselina, pad imuniteta, a I sve češće neplodnost kod oba pola. Dakle, test intolerancije na hranu je pravi način da saznamo koja vrsta namirnica  može da naudi našem zdravlju ili da pomogne u poboljšanju I očuvanju dobrog zdravlja.

Što se tiče alkohola, najbolje ga je u potpunosti izostaviti, naročito u periodu pre začeća i za vreme prvog trimestra. Žena je posebno izložena negativnom dejstvu kofeina iz kafe, crnog čaja… Neka istraživanja upućuju na povezanost kofeina i neplodnosti, pa čak i pobačaja. Umerenom količinom kafe, smatra se 2-3  šoljice dnevno. Ovi takozvani faktori rizika mogu dovesti do promene DNK unutar ćelija, povećati rizik potomstva, pa steriliteta.

Da bismo se borili efikasno protiv spoljašnjeg zagađenja, najbolje je da počnemo da čistimo prvo sami sebe, odnosno naš organizam, konzumirajući prvenstveno hranu koju dobro tolerišemo, po principima Hrono ishrane. Za zdravlje, pa tako i plodnost, opšte je korisna ishrana zasnovana na svežem povrću, integralnim žitaricama, ribi, svežem mesu, voću, jajima, mlečnim proizvodima … Po principina Hrono ishrane i u skladu sa rezultatom testa intolerancije na hranu, zasigurno ćemo unaprediti zdravlje, detoksikovati organizam i ojačati imunitet.

Pravilna ishrana nije samo bitna u vreme trudnoće, već ima isto značenje i za svaku ženu koja želi ili pokušava da ostane u drugom stanju. Adekvatna ishrana priprema ženski organizam za začeće i održava na idealnim – poželjnim nivoima neophodne hranljive sastojke u prvim nedeljama trudnoće, kada žena još ne zna da je zatrudnela. Žene koje planiraju trudnoću trebalo bi  strogo da vode računa o unosu vitamina A,jer su istraživanja pokazala da bi količine veće od dozvoljenih, mogle da budu štetne po plod

Ženskoj plodnosti veoma doprinosi heljda (brašno i proizvodi od iste),a za oba pola dragoceni su: sirovi badem, lešnik, lan, susam,  polen, matični mleč, zeleno lisnato povrće, Heljda je veoma bogata proteinima i drugim hranljivim sastojcima. Naziva se i crnim žitom,  zbog tamne boje zrnevlja. Ne sadrži gluten (protein u pšenici i nekim drugim žitaricama, koji daje elastično testo kod mešanja, koji je čest alergen kod osetljivih osoba).

Kada je u pitanju neplodnost, samo kod žena, potrebno je pojačati ishranu bogatu vitaminima B5 (pečurke, mahunarke, losos, proklijale mlade klice žitarica, ćureće meso, voće roda limuna, integralni pirinač…) i B12 (samo u namirnicama životinjskog porekla – meso, većina riba, jaja, džigerica …).Takođe važne su i esencijalne masne kiseline. Ima ih u biljnim uljima hladno cedjenim – maslinovo, laneno, sojino, bundevino, kokosovo… pa stoga se pobrinite da vaša svakodnevna ishrana uključuje kašiku uljane mešavine koja obezbedjuje omega-3 i omega-6 masne kiseline ili vrhom punu kašiku mlevenih sirovih semenki (suncokret, seme bundeve, lan, susam…)

Kada je u pitanju neplodnost samo kod muškarca, ishrana treba da je bogata namirnicama koje sadrže sledeće vitamine: A (puter, šargarepa, jaja, spanać, maslačak, prokelj, kupus, peršun, kajsija, breskva, šljiva, dinja…), B12 (meso, riba, jaja…), E (cerealije, suncokretovo seme, jaja, riba, piletina, tamnozeleno povrće, mladi grašak…), C (paradajz, limun, peršun, ren, zelena paprika, kopriva, spanać dinje, jagode, kupus, vinovo lišće, prokelj, kelj…), Minerale: kalcijum (kelj, peršun, susam badem, kinoa…), magnezijum (banane, cerealije mahunarke, tunjevina, riba, većina tamnozelenog lisnatog povrća…), cink (riba, jaja, žitarice, pasulj, spanać, grašak suncokretovo seme, pečurke, boranija…), selen (paradajz, luk , prokelj, tunjevina, svo zrnevlje…), koenzim Q10.
Vitamini C, E i A, štite osetljive spermatozoide u toku sazrevanja od negativnih uticaja slobodnih radikala, štetnih produkata metabolizma, koji ih mogu značajno oštetiti. Budući je tkivo prostate bogato cinkom i magnezijumom, ovi se minerali smatraju značajnim u terapiji neplodnosti. Cink je neophodan u sintezi belančevina, dok je koncentracija magnezijuma u semenu neplodnih muškaraca upola manja nego kod plodnih. Ishrana koja nema dovoljno cinka smanjuje broj spermatozoida i njihovu pokretljivost. Cink se nalazi u: ribi, mesu, jajima, integralnim žitaricama, spanaću, pečurkama, pasulju, boraniji, suncokretovom semenu… U retkim slučajevima može postojati genetski uslovljena smanjena moć apsorpcije cinka.
Do manjka dovodi i oboljenje jetre, kao i kod bolesnika obolelih od tuberkuloze. Mangan pomaže produkciju seksualnih hormona kod oba pola, tako da pojava steriliteta može se objasniti i nedostatkom mangana u organizmu. U našem telu ima izmedju 10 i 20 miligrama mangana, a izmedju 10 i 25 %, od te količine svakodnevno se gubi i mora biti zamenjena. Mangan se koncentriše u jetri, pankreasu, bubrezima i crevima. Izlučivanje viška mangana vrši se putem žuči. Mangana ima u: mekinjama, orasima, hmelju, grašku, celeru, ananasu, ribizlama i zelenom lisnatom povrću.

Mirjana Ljutić, nutricionista