Alergije na maline, jagode i ostalo jagodičasto voće, pogađaju u prvom redu osobe sa genetskom predispozicijom i one sa preosetljivim imunološkim sistemom. Ako majka ili otac pate od alergija na jagodičasto voće, postoji čak 60% verovatnoće da će i dete imati isti problem. Taj procenat se smanjuje na 30 – 40 %, ako je samo jedan od roditelja alergičan.

Kad odojčetu prvi put date jagode, maline ili drugo slično voće, mogu se javiti kratkotrajne, prolazne alergijske pojave, kao osip na koži  ili proliv. Jagodičasto voće tada treba privremeno ukinuti, ali ako se pri ponovnom davanju znaci alergije ponove, treba ga na duže vreme, ili trajno ukinuti. Ukoliko se alergije ne pojave, opasnosti nema.

U normalnim uslovima, želudačni sokovi, enzimi jetre i creva i korisna bakterijska flora, sprečavaju sastojke alergene hrane da podstaknu pojačanu reakciju imunološkog sistema. U nastanku nutritivnne alergije kod odraslih, značajnu ulogu „igraju“ i sledeće dijagnoze- smanjeno lučenje sone kiseline želudačnog soka, gastritis, oboljenje žučne kese, pankreatitis, oboljenje tankog creva, bronhijalna astma, hronični alkoholizam…

Prvi znaci se mogu pojaviti posle 5 do 30 minuta ili nekoliko časova od uzimanja voća. Reakcija može biti kasna, posle 6 časova, čak i 4-5 dana kasnije. Ako se jagodičasto voće pojede brzo u toku nekoliko minuta, alergijske reakcije su teže. Tegobe su različite od osobe do osobe. U usnoj šupljini može doći do reakcije čim se voće unese u usta:oticanje usana, jezika, nepca, glasnih žica…  Na koži se javlja osip, koprivnjača (prolazna pojava u vidu crvenkastih plikova, koji jako svrbe i liče na otekline od žarenja koprivom), a često i jak svrab, posebno kože lica. Sa obzirom da se u želucu i crevima hrana najduže zadržava, postoji mogućnost prisnijeg kontakta sa alergenom, što uzrokuje – mučninu, povraćanje, podrigivanje, bolove u trbuhu, proliv…

Svaka alergija na hranu praćena je povećanjem histamina, glavnog uzročnika alergijske reakcije u organizmu. Peršun sprečava lučenje histamina, pa se preporučuje u vidu soka, ili kao dodatak salati od povrća. Najvažnija preporuka za lečenje nutritivnih alergija jeste da se iz ishrane izostavi ono što izaziva bolest.
Osobe koje nisu alergične na jagodičasto voće, treba da ga jedu u sezoni, bez dodatka šećera. Ovo voće je nežne strukture, sa specifičnim mirisom, pa svaki dodatak (začinsko bilje, alkohol…) može da ošteti njihov ukus. Veoma je bogato manganom, mineralom koji pospešuje metabolizam, potpomaže stvaranje krvi  i utiče na funkciju polnih žlezda – podstiče libido. Sadrže još fosfor, kalcijum, gvožđe, vitamine A, B , C, organske kiseline, fenolna jedinjenja, etarska ulja, flavonoide. Prisutni antocijani ili biljni flavonoidi deluju antikancerogeno, a voću daju lebu boju, od crvene do ljubičaste. Sadrže i prirodnu salicilnu kiselinu i imaju blago antiupalno dejstvo.
Jagodičasto voće je jako kvarljivo. Njihova se struktura lako narušava, pa ih treba pažljivo prati i to neposredno pre upotrebe.

Mirjana Ljutić, nutricionista