Hrana budućih šampiona

Amarant, u narodu poznat kao štir, šćir, rumenika ili lisičiji rep je drevna biljka koja potiče iz Južne i Srednje Amerike. Još od davnina su ga uzgajali stari Asteci, a danas je najviše u upotrebi u Indiji, Kini, Rusiji, Africi. Iako njegovo zrno podseća na kinou ili heljdu, amarant ne spada u žitarice. Postoji veliki broj divljih, ali i kultivisanih vrsta, a kod nas je najpoznatiji crveni amarant.

Seme bez glutena

Semenke amaranta podsećaju na sočivo, a krasi ih osobina da ne poseduju gluten pa ga slobodno u ishrani mogu koristiti i ljudi koji pate od celijaklije (glutenske enteropatije). Zbog visokog sadržaja kvalitetnih belančevina, amarant, nadmašuje mnoge žitarice. Poseduje esencijalnu kiselinu lizin koja se inače retko nalazi u biljkama. Sadrži oko osam odsto masti, od kojih 75 odsto čine nezasićene masne kiseline. Ugljeni hidrati u zrnu su uglavnom u obliku skroba.

Bogatstvo minerala i vitamina

Amarant poseduje mnoštvo minerala. Na prvom mestu je sumpor koji pomaže jetri i lučenju žuči. Tu je i magnezijum zadužen za učestvovanje u enzimskim procesima, smanjivanje holesterola i neophodan je za normalnu funkciju vitamina C i delovanje vitamina B1. Isto tako prirodni izvor je gvožđa koje ulazi u sastav porfirina, gradi hemoglobin, mioglobin, enzime disanja i drugo. Dok kalcijum iz amaranta pomaže metabolizam gvožđa, učestvuje u mineralizaciji kostiju i zuba, kalijum učestvuje u održavanju acido-bazne ravnoteže i osmotskog pritiska, i igra važnu ulogu u kontrakciji mišića. Cink iz ove biljke učestvuje u stvaranju kolagena, pomaže metabolizam proteina, ugljenih hidrata i fosfora. Sadržaj bakra, fosfora i selena podstiče formiranje kostiju i sintezu hemoglobina, pospešuje nervnu aktivnost, ćelijski rast i reparaciju, jača imunitet… Kompleks vitamina B, vitamin A, E i C u njegovom sastavu dodatno doprinose dobrom zdravlju.

 

Budite jači od kijavice

Teško je nabrojati lekovita dejstva amaranta na ljudski organizam. Osim što jača nervni sistem, pozitivno utiče na moždane funkcije i metabolizam. Podiže imunitet i daje snagu. Savetuje se u ishrani mališana, trudnica i starijih ljudi. Ukoliko dva do tri puta nedeljno uz doručak pojedete porciju amaranta, zaštitićete se od kijavice, gripa i prehlade.

Sve popularniji u kulinarstvu

Nekoliko godina unazad brašno amaranta sve više osvaja majstore kulinarstva. U kombinaciji sa drugim vrstama, koristi se u pripremi hleba, kolača i testenina, dok se celo zrno upotrebljava za različita jela i specijalitete. Lišće amaranta je takođe jestivo i ima izuzetnu nutritivnu vrednost. Koristi se sveže i začinjeno kao salata.
Da biste skuvali seme amaranta, stavite ga u ključalu vodu tri puta veće zapremine od njega samog. Posolite jodiranom morskom solju i dodajte začine po želji. U poklopljenoj posudi kuvajte na laganoj vatri pola sata, pa ostavite da odstoji još deset minuta.

Ako želite proklijale semenke amaranta, operite ih dobro i ostavite da klijaju na temperaturi od bar 25 stepeni. Svakodnevno ih ispirajte svežom vodom. Klice semenki možete dodavati salatama, u kiselo mleko, kuvanim žitaricama, jelima od povrća ili hlebu. Bez dodavanja ulja od amaranta se mogu praviti kokice, slične onim kukuruznim.

Mirjana Ljutić, nutricionista